Amel Petrović, dobitnik prestižne nagrade u Ljubljani

Amel Petrović, dobitnik prestižne nagrade u Ljubljani

[et_pb_section admin_label=”section”][et_pb_row admin_label=”row”][et_pb_column type=”4_4″][et_pb_text admin_label=”Text” background_layout=”light” text_orientation=”left” use_border_color=”off” border_color=”#ffffff” border_style=”solid”]

Amel Petrović je mladi Bugojanac, koji akademske uspjehe niže i van granica Bosne i Hercegovine, a ujedno je i član Skupštine VMFBiH, te predsjednik Vijeća mladih Općine Bugojno i član skupštine Vijeća mladih SBK-a. Aktivno se bavi pisanjem, te iza sebe ima objavljenu jednu knjigu, kao i nekoliko nagrada s literarnih takmičenja, te objavljenih nekoliko kolumni na portalima u Bosni i Hercegovini.  Pored toga, povod ovog razgovora je njegov boravak na studentskoj, bilateralnoj, razmjeni u Ljubljani gdje je osvojio zapažen uspjeh. Naime, Amel je dobitnik priznanja za akademski uspjeh od strane Life Learning Academy i Vlade Republike Slovenije, što je jedna od najprestižnijih akademskih nagrada u toj državi.

[/et_pb_text][/et_pb_column][/et_pb_row][et_pb_row admin_label=”Row”][et_pb_column type=”1_3″][et_pb_image admin_label=”Image” src=”https://www.vijecemladih.ba/wp-content/uploads/2017/06/amelpetrovic.jpg” show_in_lightbox=”off” url_new_window=”off” use_overlay=”off” animation=”left” sticky=”off” align=”left” force_fullwidth=”off” always_center_on_mobile=”on” use_border_color=”off” border_color=”#ffffff” border_style=”solid”]

[/et_pb_image][/et_pb_column][et_pb_column type=”2_3″][et_pb_text admin_label=”Text” background_layout=”light” text_orientation=”left” use_border_color=”off” border_color=”#ffffff” border_style=”solid”]

  1. Šta je na tebe ostavilo najveći dojam tokom šest mjeseci koje si proveo u Ljubljani?

Period koji sam proveo u Ljubljani je jedno lijepo iskustvo, dosta sam toga naučio, upoznao sam nove kvalitetne osobe, te sam testirao svoj kapacitet u nepoznatoj sredini, što je jako bitno za svaku mladu osobu. Iako su Ljubljana i Sarajevo geografski jako blizu, dosta se razlikuju po mentalitetu ljudi, veličini, dinamici i naravno ekonomskoj stabilnosti, pa je bilo zanimljivo istraživati regiju  Balkana i iz neke druge perspektive. Naravno i boravak u studentskom domu (u kojem su većinom strani studenti)  ima svoju prednost, jer se upoznaju različite kulture i običaji, pa je to dodatno obogatilo moj boravak izvan granica Bosne i Hercegovine.

[/et_pb_text][/et_pb_column][/et_pb_row][et_pb_row admin_label=”Row”][et_pb_column type=”4_4″][et_pb_text admin_label=”Text” background_layout=”light” text_orientation=”left” use_border_color=”off” border_color=”#ffffff” border_style=”solid”]

  1. Dobitnik si i prestižne nagrade u Ljubljani, pa te molim da nam i o tome kažeš nekoliko riječi?

Dobitnik sam nagrade koja nosi naziv “Referenca”, a koju tradicionalno dodjeljuje Life Learning Academy u saradnji s Vladom Republike Slovenije. Nagrada je dobar stimulans za daljnje akademsko napredovanje i gledam na nju kao na priznanje za cjelokupni moj rad u Ljubljani, jer sam mnogo truda uložio da ispunim  fakultetske obaveze, a pored toga sam uporedo radio i na nekoliko projekata s profesorima sa Fakulteta za družbene vede, a kojima se ovim putem zahvaljujem.  Između ostalog ovdje sam započeo i pisanje svog magistarskog rada na temu “Utjecaj sarkazma na oblikovanje političke kulture u BiH”, a zbog kompleksnosti teme radiću s dva mentora, prof. dr. Nerminom Mujagić s FPN-a Sarajevo i prof. dr. Mitjom Velikonjom s FDV-a Ljubljana.

  1. Možeš li nam napraviti komparaciju  bosanskohercegovačkog sistema i slovenskog, te šta bismo trebali naučiti od njih kako bismo pokrenuli pozitivne promjene u državi?

 Mnogo toga možemo naučiti od Slovenaca po pitanju obrazovanja, jer su uspjeli brzo integrirati prakse EU u svoje obrazovne institucije, tako da su mnogo ispred nas. Prije svega, infrastrukturni kapaciteti koje posjeduje Ljubljana su fascinantni u odnosu na naše, a samim time imaju mogućnost da prime mnogo više studenata iz drugih država, kao i profesora. Druga stvar koju želim istaknuti je biblioteka i čitaonica, koje pružaju studentima svu potrebnu literature, dustup do računara, pojedinačne učionice, te balkon na kojem se rade grupni radovi, a pored svega toga imaju pretplate na nekoliko svjetski relevantnih časopisa koji su u svakom trenutku dostupni studentima. Treća stvar koja je jako bitna su profesori koji dolaze iz cijelog svijeta i usko su profilirani za jednu oblast, tako da imate najkvalitetnije kadrove iz područja koje vas interesuju i mnogo vremena provodite van fakulteta u namjeri da vam profesori približe praktični dio predmeta koji predaju. Naravno, moglo bi se još mnogo toga pisati na ovu temu, ali za početak bi bilo dobro da počnemo primjenjivati ove gore navedene činjenice, pa će se samo po sebi nametati daljnje usavršavanje našeg obrazovnog sektor.

  1. Koji je tvoj motiv da se baviš politikom iz akademske perspektive i da o njoj pišeš?

 Politika je moj životni izbor, jer čudno bi bilo studirati politologiju i biti apolitičan. Odlučio sam se za bavljenjem politike s druge strane “pozornice” jer po mom mišljenju mnogo jači korektiv društva dolazi iz akademske zajednice, nego iz formalnih političkih struktura koje su isključivo mašinerije za prikupljanje glasova. Pisanje naučnih radova i stručnih kolumni je nešto što za mene predstavlja intelektualni izazov, a korisno je i za širu društvenu zajednicu.

  1. Pored pisanja stručnih kolumni i članaka, iza sebe imaš napisan i jedan roman pod nazivom “Pješčani sat”, pa bih željeli čuti koja je tematika romana i koji je motiv bio za pisanjem takvog književnog žanra?

 Roman je nastajao dugi niz godina, jer sam u prošlosti pisao kratke priče, koje sam u konačnici pretvorio jednu povezanu cjelinu. “Pješčani sat” se bavi socijalnim pitanjima i podijeljen je u dva životna razdoblja, odrastanje i period formiranja porodice. Radnja je dosta kompleksna, ali čitaocu daje jasno poruku, odnosno poruke, jer je svaka stranica romana novi životni izazov iz kojeg glavnik lik romana izlazi kao pobjednik. Mene, također, izazovi održavaju snažnim, pa je i ovaj roman predstavljao novu životnu stepenicu na koju moram kročiti.

  1. Da li je novinarstvo tvoj konačni životni poziv i kako sebe vidiš za nekoliko godina?

 Novinarstvo je zanimljiv i dinamičan posao, ali nije dovoljno plaćen u recipročnosti s onim koliko čovjek ulaže u obrazovanje i usavršavanje, tako da nisam siguran da će to biti moj konačni poziv, ali nikad se ne zna. Sebe bih ipak želio vidjeti u privatnom sektoru, što je malo čudno za čuti, jer su moji vršnjaci većinom usredotočeni na poslove u javnom sektoru. Naravno, ne odustajem ni od ljubavi prema pisanju, a svakako bih sebe volio vidjeti u Bosni i Hercegovini za par godina, ali to ovisi od mnogo faktora.

  1. Šta smatraš tajnim sastojkom svog uspjeha i šta bi po tom pitanju poručio mladima u BiH i posjetiocima web stranice Vijeća mladih FBiH?

Tajni sastojak je samo upornost i konstantan rad, ali rad u pravcu koji nas ispunjava u svakom smislu, jer samo tako možemo ispuniti sve svoje zacrtane ciljeve. Država u kojoj smo rođeni nas je natjerala da budemo boric kroz život, tako da moramo pokazati tu svoju hrabrost i vještine u postizanju ciljeva. Svjesni smo da živimo u državi koja nije razvijena u svakom smislu, ali država se razvija preko individualaca koji se uključuju u sistem i koji ga ispravljaju, a sve dok smo mi pasivni posmatrači tog sistema, ova država neće dobiti na prosperitetu, pa bih mladim osobama želio poručiti da ulažu u sebe i da budu pokretači bolje Bosne i Hercegovine. Neću moralisati i idealizirati, pa ću reći i da odlazak u drugu državu ne treba posmatrati kao nužno zlo, već da u bilo kojoj državi svijeta trebamo da pokažemo svoje kapacitete i da se trebamo truditi da budemo najbolji, jer samo tako ćemo očuvati svoje dostojanstvo i održati ćemo snažnim identitete koje smo stekli tokom života.

 

[/et_pb_text][/et_pb_column][/et_pb_row][et_pb_row admin_label=”Row”][et_pb_column type=”2_3″][/et_pb_column][et_pb_column type=”1_3″][et_pb_text admin_label=”Text” background_layout=”light” text_orientation=”left” use_border_color=”off” border_color=”#ffffff” border_style=”solid”]

Razgovor vodila: Senaida Sarajlić

[/et_pb_text][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]