Bosna i Hercegovina i Evropska unija: Šta to znači?
Trenutno, jedna od aktuelnijih tema u našoj državi je pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. U intervjuu koji donosimo u nastavku, pričali smo sa doc.dr. Hatidžom Jahić, profesoricom na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na katedri za ekonomsku teoriju i politiku. Zamolili smo je da ovu temu približi nama mladima, te objasni procese koji ponekad izgledaju samo kao političko pitanje. Dvije glavne stvari koje smo se pitali – šta uopste znači proces pristupanja Bosne i Hercegovine EU, koje promjene će nam to donijeti (sa posebnim fokusom na mladima). Šta nam to poručuje profesorica:
- Gdje je BiH trenutno kada govorimo o pristupanju u članstvo Evropske unije?
Punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji već odavno je prepoznato kao strateški cilj u većini razvojnih dokumenata u našoj zemlji. Međutim, odsustvo konkretong napretka, reformi i širih društveno-ekonomskih promjena je vidljivo. Nakon apliciranja za status zemlje kandidata, BiH je krajem februara 2018. godine dostavila odgovore na Upitnik Evropske komisije. Nakon nešto više od godinu dana, u maju 2019. godine Evropska komisija je dala Mišljenje o zahtjevu BiH i što je jako bitno, definisala 14 prioriteta za reforme, odnosno uvjete za pozitivno mišljenje o statusu zemlje kandidata i potencijalnom otvaranju predprisitupnih pregovora.
U međuvremenu je bilo još nekoliko bitnih dešavanja, bitinih za buduća proširenja Unije. Naime, Evopska komisija je u februaru 2020. godine izmijenila metodologiju za buduća proširenja (formiranje klastera za pregovore), te je usvojila Ekonomski i investicioni plan za podršku i približavanje regije Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. U konačnici, ono što je obilježilo tekuću (2022.) godinu jeste da je Evropsko vijeće sredinom godine potvrdilo spremnost da se BiH dodijeli status kandidata ali, opet naglašavajući neophodnost rješavanja 14 ranije definisanih prioriteta.
Ono čemu smo svjedočili sredinom oktobra 2022. godine jeste da je Evropska komisija preporučila kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu. U svakom slučaju, konačnu odluku donijet će Vijeće Evropske unije.
- Ko je nadležan da se ispune uslovi koji su postavljeni od strane Evropske unije? Postoje li već oformljene komisije za rad na ispunjavanju uslova?
U kontekstu Bosne i Hercegovine nije moguće izdvojiti jednu, specifičnu instituciju ili jedan nivo. Bilo kakva reforma, usvajanje novog zakona, kreiranje novih agencija i dr. zahtijeva saradnju više nivoa vlasti u procesu kreiranja politika. Kako bi politike bile adekvatne i kako biste imale efekte, moraju se “slušati impulsi” svi interesnih strana, javnog i privatnog sektora, akademske zajednice, nevladinih organizacija i dr. Konkretnih 14 prioriteta koje je definisala Evropska komisija je potrebno posmatrati kao 14 načina da se unaprijedi poslovno okruženje, kreiraju efikasnije institucije, unaprijedi pravosuđe, vladavina prava i još mnogo toga. Zapravo, sve ovo bi nam donosilo i nove investicije u državu, zaposlenost, nova znanja i vještine, na kraju i nove i veće fondove Evropske unije koji nam se otvaraju sticanjem statusa kandidata.
Međutim, možemo izdvojiti Vijeće ministara BiH i Direkciju za evropske integracije (DEI). DEI je stručno tijelo Vijeća ministara BiH, koja u svojoj nadležnosti upravo ima koordiniranje procesa i institucija u kontekstu EU integracija. Direkcija ima nekoliko jako bitnih aktivnosti poput koordinacije pomoći EU, usaglašavanja zakonodavstva, obuke i edukacije i dr.
- Koliko se očekuje da će trajati proces ispunjavanja uslova?
Nažalost, nemoguće je dati precizan odgovor na ovo pitanje. Iskustva zemalja članica EU su veoma različita. Bugarska i Rumunija su status punopravne članice Evropske unije stekle 2007. godine iz više političkih i geopolitičkih razloga, a manje iz ekonomskih kao nagradu za ispunjenje uslova, implemetirane reforme i borbu protiv korupcije. Još jedan primjer iz našeg susjedstva je Sjeverna Makedonija koja je status zemlje kandidata dobila još 2005 godine dok je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisala 2001. godine, čak prije Hrvatske. Međutim, spor današnje Sjeverne Makedonije sa Grčkom oko imena, a u skorije vrijeme spor sa Bugarskom su u potpunosti “zaledili” proces EU integracija u zemlji.
Ekonomski posmatrano, BiH je i prije pandemije imala usporen ekonomski rast koji ni u jednom trenutku nije bio isti niti približan nivoima u zemljama centralne i istočne Evrope koje su 1990tih također prolazile kroz veoma zahtjevan proces ekonomske i društvene tranzicije i transformacije. Ozbiljni strukturalni problemi u našoj državi nikada nisu riješeni i značajna su kočnica napretka.
Reforme koje su dijelom EU integracija su jedan od načina da se unaprijedi stanje u BiH. Mi graničimo sa Evropskom unijom i svako odugovlačanje ovog procesa košta i privrednike i mlade. Naši susjedi su većinom zemlje koje imaju status kandidata, dok je recimo Republika Hrvatska već 9 godina punopravna članica Unije, od 01.01.2023. godine i članica Evropske monetarne unije (Eurozone) a, kako stvari stoje, i Šengen zone, što bi dodatno moglo zakomplikovati prelazak robe bosansko-hercegovačkih proizvođača na granici s ovom zemljom.
- Da li je kreiran plan rada ispunjavanju uslova?
Nažalost, u proteklom periodu nismo vidjeli spremnost za usvajanje četrnaest Briselskih prioriteta. Bosna i Hercegovina danas ima ispunjen tek jedan od ovih 14 prioriteta. Posebnu pažnju Evropska unija je fokusirala na hitno usvajanje Zakona o javnim nabavkama, Zakona o VSTV- u i Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH. Ono što je potrebno naglasiti jeste da su svi drugi pocesi zapravo u poptpunosti blokirani zbog ne usvajanja ključnih zakona koji bi doprinijeli vladavini prava i borbi protiv korupcije.
Kada je riječ o našim odnosima sa EU i šta nam sve stoji na raspolaganju, trenutno imamo na snazi SAP (Sporazum o stabilizaciji i priduživanju) koji ima nekoliko važnih tijela koja čine predstavnici EU i BiH te Berlinski proces kreiran za zemlje Zapadnog Balkana. Također, ekonomski posmatrano tržište EU nama ja jako bitno. Naime, oko 65% ukupne trgovinske razmjene se odnosi upravo na zemlje članice EU. Jedan od mehamizama da se “pripremimo” za konkurenciju na tržištu EU jeste članstvo u CEFTA-i gdje smo dio zone slobodne trgovine sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana, koje su također i dijelom procesa stabilizacije i pridruživanja.
U svakom slučaju potrebno je raditi na ispunjavanju Briselskih uvjeta a paralelno i na jačanju regionalne saradnje kroz postojeće, već uspostavljene mehanizme.
- Da li su, u bilo kom od tih uslova, spomenuti mladi ljudi i imaju li mladi ljudi ulogu u ispunjavanju uslova?
Mladi su bitan faktor u procesu kreiranja politika i donošenja odluka ali nedovoljno uključen, iz različitih razloga. Nekad zbog ograničenja, nekad zbog nedostatka znanja kako i na koji način mogu učestvovati u procesima koji su važni za našu zemlju. Ukoliko posmatramo 14 prioriteta EU, mlade direktno ili indirektno možemo vidjeti u gotovo svemu što EU od nas traži, poput: unaprijeđenju zaštite i inkluzije svih ranjivih kategorija, jačanju civilnog društva, eliminisanja diskriminacije i jačanja rodne ravnopravnosti do unaprijeđenja cjelokupnog izbornog procesa.
Nažalost, mladi ljudi napuštaju BiH i odlaze upravo u zemlje EU jer su jako umorni i razočarani, posebno kada su u pitanju korupcija i vladavina prava, te obrazovanje i zdravstvo. Međutim, važno je znati da samo sticanje statusa kandidata i otvaranje pregovora vodi ka unaprijeđenju uslova života mladih, ali istovremeno zahtijeva i njihov veći angažman i učešće u ovim procesima.
Ono što bi mladi mogli i trebali raditi jeste obrazovati se u kontekstu EU integracija i znati šta nam to donosi, te uključivati se u aktivnosti civilnog društva kako bi isto jačali. Jako civilno društvo nam je prijeko potrebno kako bi bilo snažan korektiv svih nepovoljnih i neadekvatnih odluka političara i političarki.
- Šta zapravo znači članstvo u Evropskoj uniji i šta nam to donosi? Koje su najznačajnije promjene koje će nas dočekati sa čitavim procesom sa fokusom na mladima?
Članstvo u Evropskoj uniji donosi promjene u svim sferema društva. Te promjene svakako nisu brze, jer cjelokupan proces pregovora za članstvo zemlju kandidata “uslovaljava se” izmijenama ili unaprijeđenjem određeni zakona, mehanizama, institucija, saradnjom sa drugima itd. U principu, EU se temelji na 4 slobode: slobodi kretanja proizvoda, usluga, kapitala i ljudi i možda tako možemo najjednostavnije odgovoriti na ovo kompleksno i seobuhvatno pitanje. Punopravno članstvo našim proizvođačima nudi pristup jedinstvenom i velikom tržištu Evropske unije i zato je jako bitno da ojačamo njihovu konkurentnost kako bi se mogli boriti sa konkurentskim pritiscima na takvom tržištu. Sloboda kretanja i pristup tržištu rada je odlika EU. Zato je na nama u BiH da kreiramo uvjete za mlade kako ulaskom u EU ne bismo doživjeli još veći njihov odlazak, a da za investitore kreiramo povoljnije poslovno okruženje koje će omogućiti veći priliv investicija u državu.
Za mlade članstvo u EU znači također i više mogućnosti za obrazovanje, usavršavanje, stjecanje stručne prakse, mnogo više sredstava za projekte iz različitih oblasti, koji su jako bitni za mlade. Inače, 2022. godina proglašena je Evropskom godinom mladih, te su stoga značajna sredstva usmjerena upravo u oblasti koje se tiču mladih, kao što su položaj mladih u ruralnim područjima, zatim mladi iz osjetljivih skupina društva, mentalno zdravlje mladih, održivost i okoliš, te digitalna budućnosti Evrope itd.
