Nasilje među mladima najveća opasnost u društvu
Nasilje među mladima je jedna od gorućih tema bosanskohercegovačke današnjice o kojoj se nedovoljno javno razgovara.
Ignoriranje, isključivanje iz društva, ogovaranje, zadirkivanje ili fizičko zlostavljanje… Gotovo da nema sredine u kojoj se djeca i mladi s time ne susreću. Takvog nasilja većinom nisu svjesni ni oni koji ga rade ni same žrtve, pa se često ne prepoznaje kao takvo, vrlo često se marginalizira i banalizira kao nešto što je nevažno i posve minorno. Meta može biti svako, a najčešće su to osobe slabijeg imovinskog stanja, drugačijih interesa, sramežljive, povučene, a nerijetko i odlični učenici etiketirani kao „štreberi.“ U ranijoj dobi zastupljenije je fizičko nasilje, a u kasnijoj dobi psihičko nasilje koje se nerijetko preseli i na društvene mreže.
Nasilje može imati posljedice ne samo po onoga ko je nasilju izložen, već i po samog nasilnika, kao i po osobe koje svjedoče nasilju. Dakle, osim lica koje izravno vrši nasilje nad drugima, lica koja promatraju nasilje i ništa ne poduzimaju također pridonose patnji koju doživljava žrtva. Nasilje je pojava koja sve njegove sudionike zapravo čini žrtvama: lice koje doživljava nasilje opkoljeno je nasilnikom i promatračima, pri čemu se osjeća bespomoćno i manje vrijedno gledajući kako ga okolina napada; nasilnik je pritom lice koje svoje poteškoće izražava putem agresije, a promatrači su ona lica koja su u prilici učiti pogrešna ponašanja ili su pak uznemirena onim čemu svjedoče strahujući za vlastitu dobrobit.
Čija je to stvar? Šta uraditi onda kada jednom to nasilje dođe do nas? – Pitanja su koja se uslijed ove pojave postavljaju u glavama svih. Upravo na tu temu razgovarali smo s koordinatorom za mlade Amerom Džekmanom koji je ispred kluba „Budi muško“ – Sarajevo, između ostalog rekao:
„Asocijacija XY kroz Budi Muško Klub & FKT Cure Sarajevo koji predstavlja projekat Care Internationala a koji je dio regionalnog programa YMI (Young Men Initiative) upravo pokušava osvijestiti mlade ljude da prije svega prepoznaju nasilje i adekvatno reaguju. Upravo kampanja „Reaguj ljudski (React as Human) je bila i jeste ciljano usmjerena na mlade ljude-posmatrače koji ne žele ili ne znaju reagovati na nasilje kojem svjedoče. Dakle, napravili smo korak naprijed i pored ostalih kampanja i projekata koje su bile usmjerene na žrtve nasilja ili nasilnike, ciljano smo željeli da utičemo na posmatrače i to svakodnevno radimo. Nasilje se hrani pažnjom pasivnih posmatrača a naš program osnažuje mlade da prepoznaju to kao problem te budu aktivni sudionici prevencije nasilja. Tako Budi muško klub & FKT cure Sarajevo koji broji oko 60 aktivnih volontera želi prenijeti pozitivne poruke i znanje na ostale mlade do kojih ove informacije ne dopiru. Stvaramo aktivne mlade ljude koji svojim znanjem, stavovima i ponašanjem čine lidere u svojoj lokalnoj zajednici te direktno doprinose prevenciji vršnjačkog nasilja. “
Svoje viđenje ovog problema i metodologiju kojom se oni bore protiv istog, iznijeo je i Nedim Mičijević, program menadžer Youth Power BiH:
Kada pričamo o nasilju i mladima bitno je sagledati situaciju u kojoj se mladi danas nalaze, kako u BiH tako i u regionu cijelog zapadnog Balkana. Mnogi faktori utiču na to da se mladi okrenu nasilju kao odgovoru na lične frustracije i probleme s kojima se suočavaju. Svakako bih izdvojio našu metodologiju “Program M(ladi)” kao jedno od efikasnih sredstava u prevenciji nasilja među mladima. Metodologija koju je naša organizacija Youth Power razvila u saradnji s partnerima iz BiH (Asocijacija XY Sarajevo, Perpetuum Mobile Banja Luka i CARE International Balkans) se pokazala efikasnim u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja te u promociju zdravih životnih stilova. Budi Muško Klub Mostar je dio aktivnosti projekta “Promovisanje zdravijih životnih stilova među mladima u BiH osporavanjem rodnih stereotipova” te predstavlja nastavak edukativnih radionica i kampanja koje provodimo u školama u Hercegovačko-Neretvanskom i Kantonu 10. Ovaj projekat predstavlja inovativni pristup u kome se s mladima razgovara o temama nasilja, zloupotrebe droga i alkohola, sekusalno-reproduktivnog zdravlja i mnogih drugih tema. Inovativnost se ogleda u tome da se mladima pristupa na način da se razgovara s njima kroz set definisanih radionica, radije nego da se daju direktne teoretske odrednice u vidu prezentacija.
Istraživanja su pokazala da žrtve vršnjačkog nasilja kao posljedicu nasilja razvijaju niz ponašajnih i emocionalnih teškoća, imaju teškoće na kognitivnom planu te postižu slabiji uspjeh u školi. Razvijaju se i brojne druge teškoće poput poremećaja u prehrani ili se povećava rizik od zloupotrebe psihoaktivnih supstanci te pojave anksioznih i depresivnih poremećaja.
Nasilje se može spriječiti, ali za to je potrebna uključenost svih institucija, pojedinaca i medija jer zlostavljanje nije samo problem jedne institucije. Ono što možemo učiniti kako bi prevenirali nasilje među mladima jest učiti ih toleranciji, razumijevanju i uvažavanju drugih, suosjećanju i moralu. Tome ih najbolje možemo naučiti ako svatko počne od sebe – treba njegovati zdrave odnose s drugima i biti tolerantan kako bi nam život bio kvalitetniji.
