Volontiranje daje dodatni smisao životu
Volontiranje daje dodatni smisao životu
Možda se čini suvišnim objasniti šta je volontiranje, međutim studije pokazuju da uopšteno govoreći javnost često ima pogrešnu percepciju o volontiranju. Tako neka istraživanja pokazuju da postoji značajan stepen nedostatka razumijevanja ili pogrešnog shvatanja volonterskog angažmana. Potrebno je prije svega razjasniti da se pod volontiranjem ne podrazumijeva svaki neplaćeni posao, angažman ili pripravnički staž, a to svakako nije ni prisilni besplatni rad. Šta međutim jeste volontiranje? Volontiranje je izraz jednog od osnovnih principa većine kultura na svijetu kao i Ujedinjenih nacija, a to podrazumijeva da kroz zajednički rad na dobrovoljnoj osnovi svako može učestvovati i imati koristi od društvenog razvoja.
Dobrovoljni rad je kroz historiju bio dio gotovo svakog društva, naročito u kontekstu rješavanja zajedničkih problema kao što su sadnja i žetva, odgovaranje na prirodne katastrofe i konflikte, prevazilaženje siromaštva i unapređenje duha solidarnosti unutar zajednice. Iako se vrijednost dobrovoljnog rada ne priznaje uvijek, on je osnovni izvor snage i otpornosti jedne zajednice. Volontiranje ima zajednički korijen, ali se manifestuje u velikoj raznovrsnosti. Ovakav angažman može se odnositi na globalne aktivnosti društava u cilju poboljšanja životnih uslova za najugroženije, pa sve do volonterskih aktivnosti u lokalnoj zajednici. Ključni i univerzalni principi volontiranja podrazumijevaju da se aktivnosti sprovode na dobrovoljnoj osnovi i bez prisile, da financijska dobit nije glavni motiv i da korist od volontiranja uživa i neko drugi pored volontera.
Volontiranje je jedan od kamena temeljaca civilnog društva, jer oživljava najplemenitije želje čovječanstva, zauzimanje za mir, slobodu, mogućnost izbora, sigurnost i pravičnost za sve ljude. – Navodi se u Opštoj deklaraciji o volonterstvu.
Manje od 10 posto mladih u Bosni i Hercegovini aktivno volontira. Taj procenat je znatno niži nego u ostalim europskim zemljama gdje se to uči od vrtića i na vrijeme se stiču radne navike. Amra Sumbić I Julian Fischer koji su o svojim iskustvima govorili za web stranicu Vijeća mladih FBiH, također su dio ove statistike. Naime, Julian je volonter iz Njemačke, koji je godinu dana proveo u Bosni i Hercegovini.
« Kažu mi „Bolje džaba sjediti, nego džaba raditi.“ Ja to nikada neću prihvatiti. Evo već 12 godina sam volonterka i ne kajem se. Nema para koje mogu zamijeniti osmijeh na licu ljudi kada im nešto pomogneš. Ništa mi ne može zamijeniti sreću osobe s invaliditetom, dok zajedno crtamo i bojimo njegov crtež… Svojih 10 godina volontiranja proslavila sam u Italiji zajedno sa Udruženjem “Perche no?” koje je također slavilo 10 godina postojanja. Brojne su organizacije u kojima sam bila volonter, počevši od Društva “Osmijeh”, Agora centar Tuzla, Udruženje mladih, Vijeće mladih, udruženje “Gračaničko keranje”, udruženje “Eko lideri.“ I neka mi niko ne govori bolje džaba sjediti nego džaba raditi. »
« Volonterski rad ne znači jednostavno pomagati drugima. Puno se tu i nauči. Važno je da se stvarno radi dobrovoljno, a ne zato što drugi to očekuju ili zato što ti to daje bolje mogućnosti za zaposlenje. Samo ako se stvarno radi dobrovoljno, ima se energije za proći kroz sve to. To je uzajamno. Naprimjer imao sam priliku da dobro upoznam drugu religiju i osobe na poslu su sa mnom dijelile tradicije iz Njemačke. Prije svega, na socijalnom području dobije se stvarno puno natrag od ljudi. Zahvalni su i otvoreni . Djeca iz Doma za mene su postala kao druga porodica. »
Između ostalog, izjavili su Amra i Julian.
Od posebne je važnosti da se prema volonterima odnosi s poštovanjem, da se njihov doprinos štiti, vrednuje i obilježava, jer samo zajedno možemo mijenjati svijet.
