Volontiranje – imal’ mene tu?
Kako bi jedna mlada osoba bila sretna i zadovoljna, potrebno je osigurati joj kvalitetno obrazovanje i zdravstveni sistem, dane ispunjene kulturnim i sportskim sadržajem, mjesta za sigurno druženje i okupljanje, te još mnogo toga. Od institucija vlasti očekuje se da obezbijede sve to, ali je neophodno i da mladi budu dio promjene, doprinesu rastu i razvoju svoje zajednice, a najbolji način je kroz volonterizam i aktivizam.
Šta je to volonterizam?
Volonterski rad ili volonterizam je dobrovoljno ulaganje ličnog vremena, truda, znanja i vještina u svrhu doprinosa zajednici ili društvu, ali prije svega sebi i svom ličnom rastu i razvoju. Za ovaj rad volonteri i volonterke nemaju nikakvu naknadu, međutim mi ipak mislimo da nije “džaba”.
U našoj državi, volonterski rad je regulisan kroz tri zakona: Zakon o volontiranju FBiH, Zakon o volontiranju RS i Zakon o volontiranju Brčko distrikta BiH. Vrlo su slični, te svaki od njih definiše osnovne pojmove u vezi sa volontiranjem, uslove volontiranja, ugovor o volontiranju, prava i obaveze volontera i organizatora volontiranja kao i niz drugih pitanja od značaja za volontiranje.
Uјedinjene naciјe su prepoznale važnost volontiranja i proglasile 5. decembar Međunarodnim danom volontiranja.
Priznavanje volonterskog rada
Prema zakonu, postoji dugoročno volontiranje koje predstavlja volonterski rad koji neka organizacija ili grupa ljudi sistematično organizira sa nekim zajedničkim ciljem ili interesom. Ono podrazumijeva volontiranje duže od 240 sati u najmanje tri mjeseca bez prekida. Dugoročno volontiranje u struci priznaje se kao radno iskustvo prema Zakonu o volontiranju Federacije BiH.Pored dugoročnog volontiranja, postoji i volontiranje koje nije organizirano već su to inicijative, akcije i aktivnosti koje mogu biti kratkoročne, gdje se jedna ili više osoba okupi oko nekog problema i implementira ideju za njegovo rješavanje.
Ugovorom o volontiranju volonter/ka i organizator/ica volontiranja ugovaraju međusobna prava i obaveze, kao i sve detalje koji se tiču volonterske usluge.
Šta ja imam od toga?
Volonterski rad nije uzaludno protraćeno vrijeme. Svoje priče volonteri i volonterke često započinju riječima da su tu sretni. Volontirajući grade se konekcije, odnosno mreže poznanstava koje mogu dovesti do vrlo širokog spektra prilika, kao što su poslovne, te na taj način obogatiti život mlade osobe. Grade se prijateljstva. Razvijaju vještine i kompetencije potrebne na tržištu rada. Stiču iskustva koja mogu biti vrlo značajna i u poslovnom i u privatnom životu. Malim akcijama prave se velike promjene.
”Nikada ne sumnjaj u to da mala grupa ljudi može promijeniti svijet, doista to je jedino što ga je ikada i mijenjalo!” – Margaret Mead
Osim toga, prethodno smo pisali o mentalnom zdravlju mladih i načinima njegovog unaprijeđenja. Volontiranje i aktivizam su također jedni od njih. Naime, posvećivanjem vremena nečemu što je društveno korisno može unaprijediti vaše samopoštovanje, te pomoći u kreiranju iskrenih prijateljstava. Kroz volontiranje okupljaju se ljudi sličnih vrijednosti.
I za kraj, kada se odlučujete volontirati u nekoj organizaciji, preporuka je da jasno iskomunicirate koliko sati ćete izdvojiti za volontiranje u toku mjesec dana kako se ne bi doveli u situaciju da radite posao uposlenika i kako ne bi došlo do zloupotrebljavanja vas i vašeg vremena. Radite stvari koje vas ispunjavaju i učinite svoju zajednicu boljom.
Uživajte u svakom svom volonterskom satu!
Članak je dio projekta “Fakat je vakat za mlade na lokalu” koji se realizuje zahvaljujući podršci Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI) projekta, kojeg implementira Međunarodna organizacija za migracije (IOM), finansiran od strane Austrijske razvojne saradnje.
